P
Pravni S.
nasljedstvo12 min čitanjaAžurirano: 22. 4. 2026.

Ostavinski postupak u BiH: kompletan vodič za nasljednike

Kako pokrenuti ostavinski postupak u BiH — nadležni sud, rokovi, dokumenti, takse, specifičnosti FBiH/RS/Brčko, odricanje, dijaspora i odgovori na najčešća pitanja.

Odnosi se na:BiH-FBiHBiH-RSBiH-BD

# Ostavinski postupak u BiH: kompletan vodič za nasljednike

Nakon smrti bliske osobe, pored emotivnog gubitka, porodicu čeka i pravno pitanje — kako pravilno pokrenuti i provesti ostavinski postupak. Ovaj vodič objašnjava cijeli postupak u Bosni i Hercegovini, prilagođen pravnim specifičnostima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

Šta je ostavinski postupak?

Ostavinski (nasljedni) postupak je nesporni vanparnični postupak u kojem sud utvrđuje:

  • ko su nasljednici (zakonski ili na osnovu testamenta),
  • šta čini zaostavštinu (imovina, prava i obaveze preminulog),
  • kolikim dijelom svaki nasljednik nasljeđuje,
  • te donosi rješenje o nasljeđivanju koje je osnov za uknjižbu u katastar, prenos vozila, prenos bankovnih računa i ostalo.

Postupak se pokreće po službenoj dužnosti čim sud dobije obavijest o smrti (najčešće od matičara), ali u praksi nasljednici često sami ubrzavaju stvari podnošenjem prijedloga.

Ko pokreće postupak?

Postupak može pokrenuti:

  1. Sud po službenoj dužnosti — na osnovu obavijesti iz matične službe.
  2. Nasljednik — podnošenjem prijedloga sudu, posebno ako hoće da ubrza stvari.
  3. Izvršilac testamenta ako ga je ostavilac odredio.
  4. Vjerovnik preminulog — u određenim slučajevima radi zaštite potraživanja.

Nadležni sud

U BiH je mjesno nadležan sud prema posljednjem prebivalištu preminulog, a ako to nije utvrđeno — prema mjestu gdje se nalazi pretežni dio zaostavštine.

EntitetNadležni sud
Federacija BiHOpćinski sud
Republika SrpskaOsnovni sud
Brčko DistriktOsnovni sud BD

Ako je preminuli imao prebivalište u inostranstvu, nadležan je sud gdje se imovina nalazi (zemljište, kuća, bankovni račun).

Potrebni dokumenti

Za uredan ostavinski postupak pripremite:

  • Izvod iz matične knjige umrlih (MUP ili matičar — uvijek u originalu, ne stariji od 6 mjeseci);
  • Izvode iz matične knjige rođenih svih mogućih nasljednika (djeca, supružnik, roditelji);
  • Izvod iz matične knjige vjenčanih ako postoji supružnik;
  • Testament (ako postoji) — originalan, u zapečaćenom obliku ili kod notara;
  • Popis imovine: katastarski izvodi, ZK uloške, saobraćajne dozvole, bankovni izvodi, poslovni udjeli;
  • Popis dugovanja — krediti, kartice, nenaplaćene komunalije;
  • Identifikacioni dokumenti svih nasljednika (lična karta, CIPS prijava).

Rokovi

  • Pokretanje postupka: sud ga pokreće po službenoj dužnosti kad primi obavijest. Ako nasljednici hoće da ubrzaju, mogu podnijeti prijedlog odmah nakon smrti.
  • Odricanje od nasljedstva: može se dati do donošenja prvostepenog rješenja, najkasnije na samom ročištu. Propušteni rok znači da ste nasljedstvo prihvatili — uz sve dugove.
  • Žalba na rješenje: 15 dana od prijema.

Troškovi i sudske takse

Troškovi zavise od vrijednosti zaostavštine, ali orijentaciono:

StavkaIznos (okvirno)
Sudska taksa za prijedlog50–200 KM
Taksa na rješenje0,5–1 % vrijednosti (do maksimuma)
Notarska ovjera izjava30–80 KM po izjavi
Vještačenje (ako ima spornih vrijednosti)200–800 KM
Advokat (po želji)500–2.000 KM

U FBiH i RS postoji porez na nasljeđe koji plaćaju nasljednici II i III nasljednog reda (dakle, djeca i supružnik su oslobođeni), po stopama koje zavise od opštine/kantona, tipično 2–10 %.

Kako izgleda ostavinsko ročište

  1. Sud zakazuje ročište i poziva sve zakonske nasljednike.
  2. Na ročištu se utvrđuje identitet svih prisutnih.
  3. Ako postoji testament — otvara se i čita.
  4. Sud poziva nasljednike da se izjasne: da li prihvataju, odriču se, ili traže razmišljanje.
  5. Popisuje se zaostavština — šta ulazi, šta ne.
  6. Ako nema spora — sud donosi rješenje o nasljeđivanju u razumnom roku (15–30 dana nakon ročišta).
  7. Ako ima spora (sporno starateljstvo, testament, vrijednost) — sud prekida ostavinski i upućuje stranke na parnicu.

Odricanje od nasljedstva

Odricanje mora biti:

  • Pisano ili usmeno na ročištu (zapisnik),
  • Bezuvjetno i neopozivo,
  • Za cjelokupno nasljedstvo — ne možete se odreći dugova, a primiti imovinu.

Ko se odrekne, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik — njegov dio prelazi na sljedeći nasljedni red (djeca onoga koji se odrekao, ako ih ima).

Za detalje, pogledajte naš vodič: Kako se odreći nasljedstva.

Specifičnosti FBiH, RS i Brčko Distrikta

Federacija BiH

Primjenjuje se Zakon o nasljeđivanju FBiH (Sl. novine FBiH 80/14). Odricanje se daje pred sudom. Nužni dio je zagarantovan djeci (1/2 zakonskog dijela) i supružniku (1/3 zakonskog dijela).

Republika Srpska

Primjenjuje se Zakon o nasljeđivanju RS (Sl. glasnik RS 1/09 sa izmjenama). Dozvoljena je notarska obrada — notar može voditi ostavinski kao povjereni sudski postupak, što značajno skraćuje vrijeme.

Brčko Distrikt

Primjenjuje se Zakon o nasljeđivanju BD — pretežno usklađen s FBiH modelom, ali s nekim procesnim specifičnostima. Nadležan je Osnovni sud BD.

Dijaspora: postupak iz inostranstva

Ako nasljednik živi u inostranstvu, može:

  1. Angažovati advokata u BiH punomoćjem (ovjerenim u ambasadi BiH ili po Haškoj konvenciji apostilom).
  2. Dati izjavu pred notarom u zemlji boravka, pa je dostaviti sudu (uz apostil i prevod).
  3. Doći lično na ročište — nije obavezno, ali ubrzava stvari u složenim slučajevima.

Savjet: dijaspora treba odmah po smrti reagovati — da se u toku 30-60 dana pribave svi dokumenti koji se brže dobijaju iz BiH nego iz inostranstva.

Najčešće greške

  • Uzimanje stvari iz stana preminulog prije rješenja — može se tumačiti kao prećutno prihvatanje nasljedstva.
  • Čekanje da sud pozove — sud pozove, ali može to biti i godinu dana kasnije; proaktivno podnošenje prijedloga ubrzava.
  • Ignorisanje dugova — nasljeđivanjem prihvatate i dugove do visine imovine (beneficium inventarii), ali samo uz precizan popis na ročištu.
  • Nedolazak na ročište bez opravdanja — sud može donijeti rješenje i bez vas, a vi gubite priliku da se izjasnite o odricanju.

Najčešća pitanja (FAQ)

Koliko traje ostavinski postupak u BiH? Prosječno 3–9 mjeseci ako nema spora. S notarima u RS — često ispod 60 dana. Sporovi i vještačenja mogu otegnuti postupak preko 2 godine.

Da li mi treba advokat? Za jednostavne slučajeve (jedan stan, jedan auto, 2–3 nasljednika, bez spora) — ne mora. Za nekretnine s hipotekom, sporove, dijasporu ili poslovne udjele — preporučeno.

Šta ako se nasljednici ne slažu? Sud prekida ostavinski i upućuje stranke na parnični postupak da riješe sporno pitanje (npr. valjanost testamenta). Nakon pravosnažne parnične presude, ostavinski se nastavlja.

Da li se plaća porez na nasljeđe? Djeca, supružnik i roditelji u FBiH i RS su oslobođeni. Braća, sestre i dalji rođaci plaćaju porez po stopi 2–10 % vrijednosti. Treći (koji nisu u srodstvu) plaćaju najviše stope.

Šta ako je imovina u inostranstvu? Strani sud vodi postupak za imovinu u svojoj državi, a sud BiH za imovinu u BiH. Rješenja se uzajamno priznaju po međunarodnim ugovorima (ili postupku priznanja).


Za detaljne primjere dokumenata koristite naše generatore: testament, prigovor izvršenju, ili postavite konkretno pitanje u chatu.

Informativno, nije pravni savjet. Konsultujte advokata za svoj konkretan slučaj.

Disclaimer: Ovaj tekst je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj konsultujte licenciranog advokata.

Oznake
#ostavinski postupak#nasljeđivanje#testament#nadležni sud#dijaspora

Treba ti konkretan dokument?

Naš generator dokumenata prilagođava sve zakonodavstvu tvoje zemlje i daje ti gotov DOCX + PDF za minut.